PODIJELI

Razvijenost sektora privrede

Prema podacima iz 2010.godine u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 51,1% radne snage, u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 22,4%, a u uslužnim djelatnostima 26,5%.

Industrija i usluge

Industrija čini 28% od BDP-a i zapošljava 14% od ukupne radne snage. Industrijski sektor doživio je značajne promjene, kao posljedica ekonomske liberalizacije. Nakon što su ukinuta uvozna ograničenja, dozvoljena strana konkurencija, došlo je i do privatizacije pojedinih javnih sektora industrije, poboljšana infrastruktura i došlo je do ekspanzije u proizvodnji roba široke potrošnje. Period poslije-liberalizacije, doveo je privatni sektor i došlo je do povećanjem domaće, kao i inozemne konkurencije, uključujući prijetnju jeftinijeg kineskog uvoza. Od tada se počelo upravljati troškovima, oslanjajući se na jeftinu radnu snagu i nove tehnologije. Međutim, to također smanjuje zaposlenost čak i kod manjih proizvođača koji su se prije oslanjali na relativno radno-intenzivne procese.

Tekstilna industrija

Tekstilna proizvodnja je drugi najveći sektor zapošljavanja nakon poljoprivrede i učestvuje sa 20% industrijskog proizvoda, te zapošljavanja, više od 20 milijuna ljudi. Nakon oslobađanja industrije u 2004-2005 od brojnih ograničenja, prije svega financijske, Vlada je dala zeleno svjetlo za velika ulaganja kako domaća tako i strana. U razdoblju 2004-2008, ukupne investicije su iznosile 27 milijardi dolara. Do 2012, predviđano je da će ukupna ulaganja dostići 38 milijardi, a očekuje se da će stvoriti dodatnih 17 milijuna radnih mjesta. Međutim, potražnja za indijskim tekstilom na svjetskim tržištima i nalazi se u padu. Ludhiana proizvodi 90% vune u Indiji i poznat je kao Manchester Indije. Tirupur je stekao priznanje kao vodeći proizvođač čarapa, haljina, casual i sportske odjeće.

Usluge

Sektor usluga pruža zaposlenje za 23% radne snage, a raste vrlo brzo, uz stopu rasta od 7,5% u 1991 do 2000, u odnosu na 4,5% u 1951-1980. Sektor usluga ima najveći udio u BDP-u, oko 55% u 2007, u odnosu na 15% u 1950. Informacione tehnologije su među najbrže rastućim sektorima, i imaju kumulativnu stopu rasta prihoda 33,6% u periodu 1997 i 1998 i 2002-03, a doprinose sa 25% u ukupnom izvozu u 2007-08. Rast u IT sektoru pripisuje se specijalizaciji i niskim cijenama, obrazovanju radnika. Udio IT sektora u BDP-a zemlje povećao se s 4,8% u 2005-2006 na 7% u 2008. U 2009, sedam indijskih firmi je uvršteno među 15 najboljih tehnoloških firmi u svijetu.

Trgovina

Trgovina je jedan od stubova indijske ekonomije i učestvuje sa 14-15% u BDP-a. Maloprodajno tržište procjenjuje se na 450 milijardi dolara i jedno je od pet najvećih maloprodajnih tržišta u svijetu sa stanovišta ekonomske vrijednosti. Indija je jedna od najbrže rastućih maloprodajnom tržištu u svijetu, s 1,2 milijarde ljudi.

Organizirani supermarketi imaju učešće od 4% na tržištu u 2008. Regulativa je spriječila većinu stranih ulaganja u maloprodaju. U 2012 Vlada je dopustila strane direktne investicije. Strani ulagači moraju ispuniti više od trideset propisa, prije nego što trgovine mogu otvoriti vrata.

Turizam

Turizam u Indiji je relativno nerazvijen, ali je visoko rastući sektor. Učestvuje sa 6,23% u BDP-u i 8,78% u ukupnoj zaposlenosti. Većina stranih turista dolaze iz SAD-a i Velike Britanije. Indijska bogata historija, kulturna i geografska različitost čine osnovu turizma. Indija je jedna od najvećih i najbrže rastućih sektora medicinskog turizma.

Rudarstvo

Rudarstvo čini važan segment indijske ekonomije, i proizvodi 79 različitih minerala. Proizvode se željezna ruda, mangan, tinjac, boksit, hrom, vapnenac, azbest, fluorit, gips, fosfor i kvarcni pijeska. Doprinos BDP-u rudarske industrije varira od 2,2% do 2,5%, dok od BDP-a ukupnog industrijskog sektora čini oko 10% do 11%. Indijsko rudarstvo pruža zaposlenje oko 700.000 ljudi.

Indija je treći po veličini proizvođač željezne rude, a peti najveći proizvođač boksita u svijetu.
Međutim, rudarska industrija u Indiji narušava ljudska prava.

Poljoprivreda

Indija zauzima drugo mjesto u svijetu po proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivreda i srodne djelatnosti kao što su šumarstvo i ribolov u 2009-10 učestvuju sa 15,7% u BDP-u. U ovim granama je zaposleno 52,1% od ukupnog broja zaposlenih, unatoč stalnom padu njihovog udjela u BDP-u. Poljoprivreda je još uvijek najveći sektor i značajan dio cjelokupnog društveno-ekonomskog razvoja u Indiji. Prinosi po jedinici površine svih kultura su porasli od 1950, zahvaljujući posebnom naglasku na poljoprivredu u petogodišnjim planovima i poboljšanjima u tehnologiji navodnjavanja, primjena moderne poljoprivredne prakse i poljoprivredni kredit i subvencije. Međutim, međunarodne usporedbe otkrivaju  da prosječni prinos u Indiji je općenito 30% do 50% od najvišeg prosječnog prinosa u svijetu.

Indija prima prosjenču godišnju količinu padavina od 1.208 mm. 546.820 kvadratnih kilometara površine, odnosno oko 39% je ukupno obradiva površina, koja se navodnjava. Indijski vodni resursi uključujući rijeke, kanale, ribnjake, jezera i morske osiguravaju zaposlenje za gotovo šest miliona ljudi u sektoru ribarstva. U 2008, Indija je zauzela treće mjesto u svijetu po veličini ribarske industrije.

Indija je najveći proizvođač mlijeka, jute i mahunarki u svijetu, a također je i druga po veličini populacije stočnog fonda s 175 milijuna životinja u 2008. Drugi najveći proizvođač riže, pšenice, šećerne trske, pamuka i kikiriki što čini 10,9% svjetske proizvodnje, drugi po veličini proizvođač voća i povrća,  sa 8,6% svjetske proizvodnje. Indija je također drugi najveći proizvođač i najveći potrošač svile u svijetu, sa proizvodnjom od 77.000 milijuna tona u 2005.

Bankarstvo i financije

Indijsko tržište novca se sastoji od organiziranog sektora koji obuhvata privatne, javne i strane poslovne banke,  i neorganiziranog sektora, koji uključuje pojedinačne, banke u vlasništvu porodica, samostalnih bankara i nebankarskih financijskih institucija. Neorganizirani sektor obuhvata i mikrokreditne organizacije koje još uvijek imaju prednost nad tradicionalnim bankama u ruralnim područjima.

Premijerka Indira Gandhi nacionalizirala je 14 banaka u 1969, nakon čega još šest 1980, i nametnula je obvezu za banke da osiguraju 40% svojih neto kredita u primarni sektor kao što su poljoprivreda, male industrije, trgovini na malo, mala poduzeća, itd. kako bi se osiguralo da se ispune društveni i razvojni ciljeve. Od tada, broj poslovnicama banaka povećao se s 8.260 u 1969 do 72.170 u 2007. Ukupni depozit banaka povećao se sa 1,1 milijardu dolara u periodu 1970-1971 na 700 milijardi dolara) u 2008-09.

Ukupna bruto štednja 2006-07 iznosila je visokih 32,7% BDP-a. Više od polovice ušteđevine ulaže se u materijalnu imovinu kao što je zemljište, kuće, goveda i zlato. Javni sektor drži više od 75% ukupne aktive bankarskog sektora, dok privatne i inozemne banke drži 18,2% i 6,5% respektivno. Vlada je provela značajne bankarske reforme. Reforme se odnose se na nacionaliziranje banaka, kao i poticanje spajanja, smanjenje uplitanja vlasti i povećanje profitabilnosti i konkurentnosti.

Energija

2010 godine Indija je uvezla 70% svojih naftnih potreba. Od 2009, Indija je četvrta po veličini proizvođač električne energije, a takođe četvrta po veličini uvoznik uglja i sirove-nafte u svijetu. Ugalj i nafte učestvuju sa 66% u potrošnji energije u Indiji.

Indijske rezerve nafte zadovoljavaju 25% domaće potražnje za naftom. 2009. godine, Indija je imala ukupne dokazane rezerve nafte od 775 miliona metričkih tona, dok su rezerve plina iznosile je 1.074 milijardi kubnih metara. Nafta i prirodni plin nalaze se na moru, a na kopnu uglavnom u državama Assam, Gujarat i Rajasthan. Indija je četvrta po veličini potrošač nafte u svijetu, sa uvozom od 82,1 milijarde dolara u prva tri tromjesečja 2010. godine, što ima negativan utjecaj na tekući defict. Naftna industrija u Indiji uglavnom je u rukama držanog sektora, međutim postoje i neke velike privatne indijske kompanije u naftnom sektoru.

Od decembra 2011. godine Indija ima instalirani kapacitet proizvodnje energije od 185,5 GW od kojih termoelektrane proizvode 65,87%, hidroelektrane 20,75%, obnovljivi izvori energije 10,80%, nuklearne elektrane 2,56%. India zadovoljava većinu svoje domaće potražnje za energijom putem 106 milijardi tona zaliha ugljena. Indija je također bogata određenim alternativnim izvorima energije značajnog potencijala, kao što su solarne, energija vjetra i biogoriva (šećerne trske). Indija ima ogromne rezerve torija oko 25% svjetskih rezervi što će dovesti do većeg učešća nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji energije u dugom roku. Međutim, indo-američki nuklearni sporazum je utro put za uvoz urana iz drugih zemalja.

Infrastruktura

Indija ima treću u svijetu po veličini cestovnu mrežu, koja pokriva više od 4.300.000 km, a njom se prevozi 60% tereta i 87% prometa putnika. Indija ima četvrtu najveću željezničku mreže u svijetu, s kolosijekom dužine od 114.500 km. India ima 13 glavnih luka, koje ostvaruju  teretni promet od 850 milijuna tona u 2010. godini.

Indija ima 926,53 milijuna telefonskih pretplatnika, dvije trećine od njih u urbanim područjima, ali korištenje interneta je rijetko, s oko 13,3 milijuna priključaka u decembru 2011. godine. Međutim, očekuje se eksplozivan  rast zahvaljujući širenju 3G mreže.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here