PODIJELI

Prije nego što se najave bilo kakvi korisni učinci, potrebno je imati puno više znanja o prirodi procesa te kontroli i učincima matičnih stanica na kožu, masno i vezivno tkivo i mišiće.

U posljednje vrijeme svjedočimo eksploziji zahtjeva pacijenata za kozmetičkim procedurama upotrebom vlastitih matičnih stanica. Premda kirurzi u prvi plan ističu iskaze pacijenata o vidljivim promjenama i zamjetnom poboljšanju izgleda kože, znanstvenici tvrde da još nema dokaza za takve tvrdnje. S tim zaključcima možemo se složiti, no najprije malo pojašnjenja…

Matične stanice i njihova primjena

Najkraće rečeno, matične možemo definirati kao stanice ljudskog tijela koje su sposobne daljnjim razmnožavanjem postati bilo koji tip tkiva ili organa. Prve opisane stanice s takvim svojstvom bile su embrionalne matične stanice, a tek nedavne studije pokazale su da i odrasle stanice određenim modifikacijama mogu pokazati slične osobine. Odrasle matične stanice mogu imati različitu kliničku, odnosno terapijsku primjenu. Nalaze se u tkivima svih organa i imaju ulogu popravljanja oštećenja nastalih kao posljedica bolesti ili ozljede. Izvor takvih stanica je tkivo mozga, kože, mišića, testisa, masno tkivo i koštana srž. Matične stanice odraslih osoba imaju izvrstan potencijal u tkivnom inženjerstvu, kao idealan supstrat za staranje novih stanica hrskavice, masnih ili koštanih stanica.

Nekoliko je područja potencijalne primjene matičnih stanica u liječenju i proučavanju u humanoj medicini:

  • otkrivanje bolesti i tzv. modeliranje bolesti kod različitih genetskih poremećaja; istraživanje novih lijekova i njihove toksičnosti
  • liječenje nadomještanjem stanica kod različitih degenerativnih bolesti (infarkt miokarda, Parkinsonova bolest, hemofilija ili neki tipovi anemije)
  • tkivno ili organsko inženjerstvo (osobito zanimljivo kod bolesti koje zahtijevaju transplantaciju i kod dugih lista čekanja).

U jednu od najzanimljivijih i svakako kontroverznih primjena spada i tzv. recikliranje kadaveričnih tkiva, gdje se posebnim načinima obrade mrtvog tkiva uklanja antigena komponenta, dodaju matične stanice i na taj način tkiva čine upotrebljivima za terapijsku primjenu. Početna istraživanja u tom području su već napravljena na tkivu mokraćnog mjehura, a prva uspješna transplantacija tkiva bronha već je učinjena.

Primjena matičnih stanica u kraniofacijalnom području može obuhvaćati različite defekte nastale nakon bolesti i trauma, kao i nasljedne defekte. Takva stanja na licu često uključuju gubitak različitih i kompleksnih tkiva.

Potencijal u plastično-rekonstruktivnoj i estetskoj kirurgiji

Mnogi predviđaju da će primjena matičnih stanica imati učinak sličan otkriću antibiotika ili medicinskih lasera. O njima se puno govori u različitim medicinskim strukama, od kardiologije, preko neurologije i sportske medicine, pa sve do estetske kirurgije. Zanimanje je počelo otkrićem postojanja tzv. pluripotentnih matičnih stanica u masnom tkivu. Karakteristično je da takve stanice imaju potencijal pretvaranja u više od 200 različitih tipova stanica, normalno prisutnih u ljudskom tijelu. Također je pokazano da masne zalihe u tijelu čine odličan izvor za prikupljanje matičnih stanica.

Pripremajući ovaj tekst, nisam uspio pronaći niti jednu usporednu znanstvenu studiju ili metodu koja propagira upotrebu matičnih stanica, a koja bi bila uspješnija, dovoljno kvalitetna ili imala dugotrajnije rezultate od već postojećih metoda koje se koriste u plastičnoj kirurgiji. Unatoč tome, internet i ostala dostupna sredstva marketinga, te različiti internetski forumi na temu matičnih stanica, sve su jači izvor takvih, još uvijek neutemeljenih informacija.

Trenutačna praksa

Sve to navodi na potrebu razjašnjenja važnih činjenica, poluinformacija i neutemeljenih stavova koji se isprepliću oko ove teme, kako bismo svim zainteresiranim pacijentima pružili valjanu informaciju, ali i istražili kako pravilno procijeniti potencijalne rezultate ove kontroverzne i, dosad još uvijek nedokazane metode u estetskoj medicini i kirurgiji. Unatoč nedostatku dokaza o učinkovitosti tzv. rejuvenacije ili facelifta matičnim stanicama, u porastu je potražnja za takvim vidovima tretmana, pogotovo u Europi i malo manje u SAD-u. Glavnu podlogu tom rastućem trendu čini kombinacija jakog marketinga i neutemeljenih obećanja konačnih rezultata, koji bi bili jednaki ili čak bolji od tradicionalnih tehnika u plastičnoj kirurgiji, no uz izbjegavanje operativnih rezova i skraćivanje procesa cijeljenja. Neki afirmirajući zagovornici iz struke ističu da su takve procedure minimalno invazivne za pacijenta, a nema potrebe za operativnim rezovima na licu.

Umjesto toga, liposukcijom se prikuplja mast od pacijenta i procesuira na jedan od načina za koji se smatra da izdvaja, koncentrira i/ili stimulira matične stanice prisutne u tkivu. Masno tkivo, “obogaćeno” matičnim stanicama, nakon takvog procesa injicira se na “strateška” mjesta na licu ili tijelu istog pacijenta (tehnika lipofilinga), uz tvrdnju da u konačnici dolazi do rejuvenacije i remodeliranja kože, ali i nadoknade defektnog ili oštećenog tkiva ispod kože. Druga skupina stručnjaka provodi takvu terapiju u sklopu tradicionalnih estetskih kirurških procedura. Neki od njih daju dokaze o rezultatima već u prvih nekoliko tjedana, a drugi idu i dalje, tvrdeći da se matične stanice stimuliraju primjenom nekoga vanjskog utjecaja, poput kemijske, termalne ili optičke stimulacije tkiva.

U praktičnoj su upotrebi i neki procesi i uređaji za koje se smatra da su potpuno automatizirani za ekstrakciju matičnih stanica (Celution, PureGraft). Neki liječnici, reklamirajući ovakvu ili slične procedure, često (pogrešno) u svojim informativnim nastupima ili materijalima navode da se procesom centrifugiranja i procesuiranja masti dobivene liposukcijom povećava i broj matičnih stanica, unatoč nedostatku bilo kakvih dokaza za tu tvrdnju. Na svu sreću, postoji dovoljan broj stručnjaka koji ističu potrebu daljnjih istraživanja potencijala matičnih stanica (koji svakako postoje) i očekivane primjene u području estetske medicine i kirurgije. Jedan od vodećih stručnjaka u tom području, J. P. Rubin, navodi da “takvi rezultati nisu dosad dokazani na ljudima, a osobito je upitan dugotrajan učinak”.

Umjesto zaključka…

Svakako treba istaknuti da je, prije nego što se najave bilo kakvi korisni učinci, potrebno imati puno više znanja o prirodi procesa, kontroli i učincima matičnih stanica na našu kožu, masno i vezivno tkivo te mišiće. Daljnja istraživanja matičnih stanica tema su novih studija u strukama koje se bave estetskom i plastično-rekonstruktivnom kirurgijom i medicinom.

S etičke strane, a što nije manje bitno, valja izbjeći neutemeljen marketing “medicine matičnih stanica” sve dok se ne prikupi kritično znanje i kliničko iskustvo utemeljeno na jasnim dokazima, kako bi se zainteresiranoj javnosti mogle ponuditi korisne i upotrebljive činjenice. U Europi i SAD-u često se održavaju stručno-znanstveni skupovi s temom trenutačnih spoznaja o biologiji matičnih stanica i naprednih tehnika presađivanja masnog tkiva u području plastične kirurgije.

Početna istraživanja u tom području su već napravljena na tkivu mokraćnog mjehura, a prva uspješna transplantacija tkiva bronha već je učinjena.

 

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here